Tehnika mušičarenja nimfom je sama po sebi već dovoljno specifična da se može nazvati komplikovanom. Neki mušičari uopšte je i ne koriste, smatrajući je nedovoljno atraktivnom i neučinkovitom. Međutim, stvari stoje drugačije...
– Riblje vrste koje se najčešće mušičare, najveći dio hrane uzimaju pod površinom vode. Nekim istraživanjima utvrđeno je da se i preko 70 odsto ukupnog hranjenja dešava ispod površine vode. Vješti mušičar će relativno lako uloviti probirljivog lipljena ili plašljivu pastrmku poturajući svoj mamac onamo gdje ga riba najviše očekuje. Stvari postaju još komplikovanije kada se odlučite pecati sa veoma malim nimfama. Radi se veoma sitnim udicama 20, 22 čije je tijelo dugačko svega nekoliko milimetara, a neophodno otežanje je minimalno. Kako nam u proljeće priroda servira velike insekte/nimfe, tako zalaskom u ljeto oni bivaju sve manji i manji. Mnogo je manje efikasno loviti ribu u ljetnjim/jesenjim danima nimfama veličine 10, 12, odnosno nešto većih dimenzija – kaže Boško Vulević, nekadaši reprezentativac Crne Gore.
On podsjeća da tada nastupa period u kojem je učešće i učinkovitost nimfarenjem mikronimficama gotovo presudno. Da vidimo šta nam je potrebno od opreme i mamaca za jedan kvalitetan ribolov na mikronimfice.
– Kompletna oprema „mikro nimfaroša” mora da bude prilagođena samom mamcu. Štap, čekrk, kanap, pogotovo predvez i konačno vršni dio predveza „tipet”. Treba puno prakse i vještine „čitanja vode” da bi se tako sićušna nimfa spustila na dno i odatle krenula u svoj ples ka površini. Predvez kao najvažniji dio opreme obično bude dugačak između pet i šest metara u boji koja se može lako uočiti nad vodom. Prava kombinacija boja je fluo-zelena i narandžasta. Takođe, predvez istovremeno mora biti dovoljno debeo da prenese energiju zamaha na nimfu kada se zabacuje/plasira, a opet na drugu stranu dovoljno tanak da svojom težinom ne povlači nimfu nazad ka površini vode. Vršni dio predveza „tipet” je najfiniji dio opreme dovoljno tanak da relativno laganoj nimfi ne pravi veliki otpor prilikom zaranjanja, što tanji i riba će ga manje primjećivati, a opet dovoljno jak i kvalitetan da izdrži borbu lipljena ili pastrmke od 50+ cm. Najbolja debljina tipeta treba da bude u veličini između 0.06 i 0.10 mm – savjetuje Vulević.
Štap svojom akcijom prati ,,priču” i bez dobro uklopljenog čitavog sistema nemoguće je loviti ultra malim nimfama. Preporučene akcije štapova su od nula do tri AFTMA, dužine između 10 i 11 fita. Znači, štapovi su nešto duži od onih za klasično mušičarenje suvim mušicama iz razloga boljeg plasmana prilikom vođenja cijelog sistema oko nimfe.
– Najčešće korišćene mušice prilikom nimfarenja ultralaganim nimficama su: fazanov rep, guljeni paun, maslinasta jednodnevka, guljeni pijetao. Pravila za izbor muve baš i nema, treba probati sve sa raznim tehnikama vođenja. Na našim vodama u Crnoj Gori, a prvenstveno se tu misli na rijeke Taru i Lim, moguće je i nimfarenje nekim drugim tehnikama. Dok na poznatim mušičarskim vodama poput Ribnika ili Sanice u Bosni, kao i na Beloj u Slovačkoj na svjetskom prvenstvu, Kokri u Sloveniji moja iskustva su bila takva da je za bilo kakav kvalitetan rezultat, jedino pravo rješenje bilo nimfarenje najsitnijim mikro-nimfama. Nevjerovatno je prožimanje adrenalina i ogromno zadovoljstvo kada uhvatimo lipljena kapitalca od 50+ cm, koristeći tako fini tanan pribor sa majušnom udicom bez kontrakuke – kaže Boško Vulević.
Saznajemo i da su to nezaboravni trenuci zadovoljstva...
– Kada vas čitavim tijelom obuzme ogromna količina adrenalina. Vraćanjem sprotskog protivnika nazad u vodu, pobjeđuju sportski duh i viteštvo – kaže Vulević.
On zaključuje da lov mikro nimfama je jako zahtjevna mušičarska sprortsko-ribolovna disciplina, koja zahtijeva 100 odsto učešće ribolovca i upotrebu najfinije opreme do koje nije baš lako doći, koja ima svoju cijenu, ali zadovoljstvo nikada ne izostaje pogotovo ako se u pravim uslovima upotrijebi posebna vještina lova „na viđeno”, kada vidimo ribu – plijen, ali o tome u nekom drugom prilikom.
S. B. Murino